BeogradLazarevacVesti

Kako smo nekada kopali „crno zlato“?

Površinsko kopanje uglja u kolubarskom ugljenokopu otpočelo je davne 1952. godine u junu mesecu. Tačno sedam decenija prošlo je od početka jedne nove ere koja je promenila dotadašnje jamsko kopanje uglja. Bio je ovo početak površinske eksploatacije uglja u najvećem lignitskom basenu u Srbiji u tadašnjoj Jugoslaviji.  Skoro da nema živog svedoka koji bi mogao da nam prepriča deo istorije tog vremena i početka promena u RB Kolubara, ali oni koji ga se sećaju i koji su tada bili dečaci, kažu da se radilo sedam dana u nedelji i da nije bilo prekida rada. Na prostoru nekadašanjeg Polja A danas je jezero, voćnjak i rekultivisano zemljište, koje ni po čemu ne odaje utisak da se pre 70 godina baš tu kopalo „crno zlato“.

Voćnjak na Polju A

Na prostoru nekadašnjeg Polja A, prvog površinskog kopa RB Kolubara, danas je jezero, šuma, zasadi pšenice, suncokreta i voćnih kultura, koji kao da žele da sakriju priču o prvom kopu koji je promenio sudbinu rudara „Prkosave“, „Junkovca“ i „Kolubare“. Navikli da ugalj kopaju u utrobi zemlje, nisu verovali u priče o prvom „dnevnom“ kopu. Zahvaljujući stručnim ljudima i posebnoj upravi, koja je bila oformljena za formiranje ovog kopa, u junu mesecu pre 70 godina, 1952. počeo je sa radom kop Polje A.

Goran Perišić
Goran Perišić

Kada su rezerve Polja A iscrpljene, kop je zvanično zatvoren 31. maja 1966. godine, a iz njega se „razvio“ kop Polje B. Mehanizacija se selila na novi kop a i nove mašine su polako pristizale. Prema sećanju starijih i pojedinim zapisima, rudari su morali da ustaju u tri sata ujutru, radilo se od šest, skoro sve ručno i svaki dan u nedelji bez izuzetka.

časospis o polju D

Radojko Perišić bio je dečak kada je Polje A stavljeno u funkciju. Seća se dolaska mašina, radnika koji su, kako sam kaže, došli sa svih strana i naselili koloniju. Svoj radni vek na Kolubarinim kopovima započeo je 1961. godine i seća se da je sve rađeno ručno.

Radojko Perišić
Radojko Perišić

Prve mašine bila su prava atrakcija za meštane Rudovaca koji su sa čuđenjem gledali u nove grdosije, spremne da kopaju „crno zlato“ i da zamene ruke vrednih rudara.

Iako se mislilo da će mašine zameniti veći deo ljudske snage, deda Radojko kaže da je lopata ipak bila glavni alat. Trake za odlaganje nisu postojale i sve se radilo ručno a proizvodnja nije smela da stane ni na jedan dan.

Deka Radojko i supruga

Nakon ekspolatacije kopa A, RB Kolubara u želji da prirodi vrati oduzeto a meštanima mogućnost da uživaju u prirodi i njenim lepotama, godinama se radilo na rekultivaciji zemljišta i njegovom vraćanju u prvobitno stanje.

Polje A otišlo je u istoriju još davne 1966. godine. Tokom njegovog rada otkopano je preko šest miliona tona uglja i 12 miliona kubika otkrivke. U okviru ovog kopa tada je radilo 400 radnika a skoro toliko porodica imalo je zagarantovanu materijalnu sigurnost. Mnogi od radnika i život su izgubili radeći u njemu i boreći se da osiguraju energetsku stabilnost naše zemlje, što je i danas posao i žrtva svih rudara ovog basena.

image_pdfKreiraj PDF dokument

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: SADRŽAJ JE ZAŠTIĆEN AUTORSKIM PRAVIMA