KulturaVestiZabavaZanimljivosti

Pravopis srpskog jezika: spojeno ili odvojeno?

U tekstu ispod su objašnjene neke od najčešćih nedoumica oko pisanja složenih reči ili izraza, kada se pišu spojeno, odvojeno ili pak sa crticom.
  • Rećiću ili reći ću, doćiću ili doći ću i slično.
    Ako se neka reč u infinitivu završava na “ći”, onda se piše odvojeno. Znači: pomoći ću, ali pogledaću, prihvatiću, pripaziću…
  • Naprimer ili na primer?
    Piše se odvojeno – na primer.
  • Ćete videti ili videćete?
    Potpuno je svejedno.
  • Sve jedno ili svejedno?
    Piše se spojeno, svejedno, ako koristimo reč da istaknemo da su neke dve stvari podjednako moguće. Odvojeno se piše u ustaljenim izrazima koji ne izražavaju podjednake mogućnosti nečega kao što su: sve jedno te isto, sve jedno za drugim i slično.
  • Dobro došli ili dobrodošli?
    Kao izraz dobrodošlice piše se odvojeno: “Dobro došli, dragi gosti!”. U slučajevima kada se koristi da izrazimo da nam je nešto potrebno i da bismo ga drage volje prihvatili, piše se spojeno. Primer: “Prilozi su dobrodošli”
  • Preda mnom ili predamnom?
    Kao i svi izrazi koji sadrže reč “preda”, piše se odvojeno preda mnom.
  • Zamalo ili za malo.
    Koriste se oba, ali u različitim situacijama. Spojeno se piše kada ga koristimo kao sinonim za nešto što se gotovo desilo, ali ipak nije: “Zamalo da se onesvestim!” (ali nisam). Odvojeno se piše kada se nešto za malo NIJE desilo, ali ipak jeste: “Za malo sam promašio metu!” (Ipak sam promašio). Razlika u značenju vidi se u sledećem primeru: “Zamalo sam propustio voz!” (ali ipak sam ga uhvatio) i “Za malo sam propustio voz!” (skoro sam stigao ali mi je otišao).
  • Ponekad ili po nekad?
    Pravilno je ponekad.
  • Kad god ili kadgod?
    Oba su pravilna.
  • Nadalje ili na dalje?
    Pravilno je nadalje.
  • Ne dam ili nedam?
    Pravilno je odvojeno, ne dam.
  • Naći ću ili naćiću.
    Buduće vreme glagola čiji infinitivi se završavaju na “ći” piše se odvojeno. Znači: pomoći ću, ali zato: videću, hodaću, upaliću, itd.
  • Idalje ili i dalje?
    Iako se kao skraćenica piše “itd”, nema nikakvog razloga da ove dve reči budu spojene – pravilno je odvojeno, i dalje.
  • Dosad ili do sad?
    Pravilno je i jedno i drugo. Postoje blage nijanse gde je pravilnije odvojeno ako je akcenat na reči “sad”, na primer: “Do sad sam trpeo, ali više neću!”
  • Upravu ili u pravu?
    Pravilno je odvojeno, u pravu.
  • U redu ili uredu?
    Pravilno je odvojenu, u redu.
  • Ionako ili i onako?
    Pravilna su uglavnom oba, osim u izrazima kao što je: “I ovako i onako nekako ćemo uspeti.”
  • Da li ili dali?
    Kao upitna rečca pravilno je odvojeno: “Da li vidiš onu pticu?”, ali kao glagol “dati” u trećem licu množine piše se, naravno, spojeno: “Dali su mi dobra sedišta.”
  • Samnom ili sa mnom?
    Pravilno je odvojeno, sa mnom.
  • Apropo ili a propo?
    Iako je u svom izvoru odvojeno, po našem pravilu pravilno je pisati spojeno, odnosno apropo.
  • Ne mojte ili nemojte?
    Pravilno je nemojte i ovo je izuzetak od pravila. U većini slučajevima ne se priše odvojeno od glagola kome prethodi.
  • Kamo li ili kamoli?
    Piše se spojeno, kamoli, ako se koristi kao veznik u rečenici. “Nisam hteo ni da ga vidim, a kamoli da pričam s njim!” Odvojeno se piše ako se koristi u upitnom obliku: “Kamo li je on otišao?”
  • Ne moj ili nemoj?
    Kao glagol pravilno je spojeno, nemoj. (izuzetak od pravila da se “ne” piše odvojeno od glagola kome prethodi), ali ako koristimo u odricanju onda se piše odvojeno: “Ovo je tvoj sat, ne moj.”
  • Malo pre ili malopre?
    Malopre se piše ako je u pitanju prilog koji znači maločas. Ali ako hoćemo da kažemo da se nešto dogodilo malo pre nečega drugog, piše se odvojeno. “Stigao sam malo pre radnog vremena.”
  • Uostalom ili u ostalom.
    Kao rečca piše se spojeno: “Uostalom to smo već znali.” Ali zato: “Dobar je u matematici ali u ostalom je prosečan.”
  • Itekako ili i te kako?
    Pravilno je odvojeno, i te kako.
  • Vi bi ste ili vi biste?
    Pravilno je “vi biste”.
  • Neznajući ili ne znajući?
    Iako postoji reč “neznanje” koja se piše spojeno, ipak pravilno je odvojeno, “ne znajući” kao i kod drugih reči: “ne poštujući”, “ne pevajući”, “ne plivajući”…
  • Ne efikasan ili neefikasan?
    Pravilno je spojeno, neefikasan. Slični slučajevi su: neplaćen, neograničen, nesputan, neradan, nezreo…
  • Zauzvrat ili za uzvrat?
    Zauzvrat je pravilno.
  • Do viđenja ili doviđenja.
    Kao pozdrav piše se spojeno, doviđenja. Kao vremenska odredba piše se odvojeno: “Do viđenja komete nije se znalo da se sastoji od leda.”
  • Ićiću ili ići ću?
    Pravilno je odvojeno, pošto se ovaj glagol u infinitivu završava na “ći”.
  • Nijedna ili ni jedna?
    Koriste se oba. Najčešće se piše spojeno, osim kada želimo da naglasimo značenje. Recimo: “Nijedna ptica nije crna”, ali zato “Ni jedna ni druga ptica nije crna”.
  • Jel ili je l’?
    Koriste se oba, mada pravopisi preporučuju spojeno pisanje.
  • Posle podne ili poslepodne?
    Kao vremenska odredba piše se odvojeno: “Doći ću posle podne.”, a kao imenica spojeno: “Nije ga bilo čitavo poslepodne.”
  • Po malo ili pomalo?
    Kao prilog koji označava malu količinu ili određenu meru piše se spojeno: “To je pomalo smešno.” U distributivnom značenju piše se odvojeno: “Svako je dobio po malo mleka.”
  • Dabogda ili da bog da?
    Pravilno je spojeno, dabogda.
  • Netreba ili ne treba.
    Kako su ovo dve odvojene reči, tako se i pišu: “ne treba”.
  • Napamet ili na pamet.
    Napamet se piše kada je sinonim za “naizust”, dok se u ostalim slučajevima piše odvojeno. “On zna celu pesmu napamet.” i “Ne pada mu nijedna pesma na pamet.”
  • Za sad ili zasad.
    Kada hoćemo da kažemo da je nešto privremeno, pišemo spojeno: “Mirna je zasad(a).” Ali kada koristimo u značenju namene, onda pišemo odvojeno: “Ovo je za sad, a ovo ostavi za kasnije.”
  • Neradi ili ne radi.
    Pravilno je odvojeno, ne radi.
  • Ustvari ili u stvari.
    Piše se odvojeno, u stvari.
  • Za ništa, nizašta ili ni za šta?
    Pravilno je u tri odvojene reči: ni za šta.
  • Bezveze ili bez veze?
    Pravilno je odvojeno, bez veze, kada je u pitanju spoj predloga “bez” i imenice “veza”. “Ostao sam bez veze.” U slučaju prideva “bezvezan” piše se spojeno: “Bezvezna priča”.
  • Godinu i po ili godinu ipo?
    Pravilno je godinu i po.
  • Zasigurno ili za sigurno.
    Zavisno od situacije koriste se oba. U značenju pouzdano, svakako, bez sumnje piše se spojeno, dok odvojeno pišemo kada stavljamo naglasak na sigurno.
  • Veroučitelj ili vero učitelj?
    Pravilno je spojeno, kao i kod reči veronauka, veroispovest, veroljublje i sličnih.
  • Malte ne ili maltene?
    Pravilno je maltene.
  • Malo prodaja ili maloprodaja.
    Pravilno je maloprodaja.
  • Maločas ili malo čas?
    Pravilno je maločas.
  • Malo pre ili malopre?
    Kao prilog koji znači maločas piše se spojeno, malopre. U ostalim slučajevima piše se odvojeno.
  • Makro elementi ili makroelementi?
    Pravilno je makroelementi.
  • Makakvih ili ma kakvih?
    Pravilno je ma kakvih.
  • Laboratorija ili labaratorija?
    Pravilno je laboratorija.
  • Peva ćemo ili pevaćemo?
    Pravilno je pevaćemo.
  • Radio aktivnost ili radioaktivnost?
    Pravilno je radioaktivnost.
  • Radišli ili radiš li?
    Pravilno je radiš li.
  • Koliko toliko, kolikotoliko ili koliko-toliko?
    Pravilno je koliko-toliko.
  • Kogod ili ko god?
    Koriste se oba. Kogod se koristi u neodređenijem značenju kao sinonim za „neko“, a u ostalim slučajevima piše se odvojeno.
  • Ulevo ili u levo?
    Kako su ovo različiti izrazi koriste se oba u različitim slučajevima. Prilog “ulevo” znači na levu stranu i pravilno je pisati ga spojeno. Ako ga koristimo da odredimo nešto levo srednjeg roda onda pišemo odvojeno: “Udarila me je u levo oko.”
  • Uoči ili u oči?
    Različiti izrazi, koriste se oba u različitim slučajevima. “Uoči” je predlog koji znači neposredno pre nečega i piše se spojeno. U ostalim slučajevima piše se odvojeno: “Stavila sam kapi u oči.”
  • Vegeterijanac ili vegetarijanac?
    Pravilno je vegetarijanac.
  • Ućutkivati ili ućutkavati?
    Koriste se oba pošto je ućutkivati nesvršeni oblik ovog glagola dok je ućutkavati nesvršeni i učestali oblik istog. Prvi koristimo da kažemo da smo dugo vremena vršili tu radnju: “Cele večeri sam je ućutkivao.”, dok drugi koristimo da kažemo da ne samo da smo nešto dugo radili nego još uvek to radimo, štaviše preraslo nam je u običaj: “Uvek moram da je ućutkavam!”
  • U susret ili ususret?
    Pravilno je odvojeno.
  • Bogzna ili bog zna?
    Različiti izrazi, koriste se oba. Bogzna se koristi u značenju naročito, osobito, obično kada negiramo: “Ne peva bogzna kako.” Ali zato imamo: “Otišao je bog zna gde.”
  • Do zla boga ili dozlaboga?
    Pravilno je spojeno, dozlaboga.
  • foto-sinteza ili fotosinteza?
    Pravilno je fotosinteza.
  • Moto-trke ili moto trke?
    Pravilno je moto-trke, kao i moto-klub, moto-kros, moto-revija i slični izrazi.
  • Nazdravlje ili na zdravlje.
    Pravilno je nazdravlje.
  • Napola ili na pola?
    Različiti izrazi. Napola je prilog koji znači na dva jednaka dela: “Presekla sam tortu napola.” dok je “na pola” spoj predloga i imenice: “Setio sam se na pola puta.”
  • Nasamo ili na samo?
    Pravilno je nasamo ako nam treba prilog koji znači “u četiri oka”. U ostalim slučajevima piše se odvojeno: “Svratila sam na samo pet minuta.”
  • Ne važno ili nevažno?
    Pravilno je nevažno.
  • Neznam ili ne znam?
    Pravilno je ne znam.
  • Zajedno ili za jedno?
    Različiti izrazi su u pitanju. Zajedno znači u društvu sa nekim i piše se spojeno. “Za jedno” je spoj predloga i priloga koji koristimo za neodređeni vremenski period: “Vraćam se za jedno pet minuta.” ili u drugim slučajevima: “Za jedno dete je dovoljna ova količina.”
  • Zadugo ili za dugo?
    Različiti izrazi. Zadugo je prilog koji znači poduže i piše se spojeno. U ostalim slučajevima piše se odvojeno: “Ova stolica nije udobna za dugo sedenje.”
  • Use ili u se?
    Pravilno je u se.
  • Umnogome ili u mnogome?
    Pravilno je umnogome.
  • Ubuduće ili u buduće?
    Ako koristimo kao prilog, onda se piše spojeno, ubuduće. “Ubuduće karte će koštati dvostruko više.” Ako koristimo kao spoj predloga i prideva, onda ide odvojeno: “Uzdam se u buduće uspehe.”
  • Trominutni, tro-minutni ili tro minutni?
    Pravilno je trominutni.
  • A priori ili apriori?
    Oba su pravilna.
  • A posteriori ili aposteriori?
    Oba su pravilna.
  • Alkotest, alko test ili alko-test?
    Pravilno je alko-test.
  • Bilo kakav ili bilokakav?
    Pravilno je odvojeno, bilo kakav. Izrazi sa “bilo” se uvek pišu odvojeni: bilo ko, bilo gde, bilo kada…
  • Budzašto ili bud zašto?
    Pravilno je spojeno, budzašto.
  • Daje ili da je?
    Ovo su različiti izrazi. “Daje” je treće lice jednine prezenta reči “dati”, dok je “da je” spoj rečce “da” i trećeg lica jednine prezenta reči “jeste”. Primer: “Želim da je ponesem.” i “Sestra mi daje knjigu.”
  • Lap top ili laptop?
    Pravilno je laptop.
  • Radio stanica ili radio-stanica?
    Pravilno je radio-stanica.
  • Za badava ili zabadava.
    Pravilno je spojeno, zabadava, ako nam treba sinonim za “uzalud”. “Nisam zabadava toliko radio.” Međutim postoji i reč “badava” koja znači jeftino, i u tom slučaju “za” se piše odvojeno: “Kupio sam knjigu za badava.” (Da smo napisali “Kupio sam knjigu zabadava” to bi značilo kupio sam je uzalud).
  • Visokospecijalizovan ili visoko specijalizovan?
    Obično se piše spojeno, osim kada želimo da naglasimo “visoko”. (Na primer “Visoko specijalizovana ustanova).
  • Velikomučenik ili veliko mučenik?
    Pravilno je spojeno, velikomučenik.
  • Uzbrdo ili uz brdo?
    Spojeno ako nam treba prilog koji znači “naviše, nagore”, odvojeno u ostalim slučajevima. “Ulica ide uzbrdo” i “Uspeo sam se uz brdo.”
  • Uskoro ili u skoro?
    Ako nam treba prilog koji znači “ubrzo”, onda pišemo spojeno. U doslovnom značenju pišemo odvojeno. Primeri: “Uskoro odlazim” i “Usvojeno je u skoro svim školama”.
  • Transkontinentalna ili trans kontinentalna?
    Pravilno je spojeno, transkontinentalna.
  • Rent-a-kar ili rentakar?
    Pravilno je rentakar.
  • Od nikoga ili ni od koga?
    Pravilno je ni od koga.
  • O ničemu ili ni o čemu?
    Pravilno je ni o čemu.
  • Ni na šta ili na ništa?
    Pravilno je ni na šta.
  • Nemoram ili ne moram?
    Pravilno je ne moram.
  • Nedam ili ne dam?
    Pravilno je ne dam.
  • Nemoj ili ne moj?
    Ako je u pitanju odrični glagol, pravilno je nemoj. Ako poričemo da je nešto naše, pišemo “ne moj”. “Čiji je ovaj sat? Ne moj! Ma nemoj da pričaš!”
  • Ne nagađam ili nenagađam?
    Pravilno je ne nagađam.
  • Namrtvo ili na mrtvo?
    Kao jedinstven prilog piše se spojeno, namrtvo. (“Prebijen je namrtvo”) U ostalim slučajevima odvojeno: “Stao je na mrtvo cveće”
  • Nadomak ili na domak?
    Kao prilog piše se spojeno, nadomak.
  • Na izgled ili naizgled?
    Kao prilog piše se spojeno, naizgled. Kao spoj predloga i imenice piše se odvojeno, na izgled.
  • Multimedijalna ili multi-medijalna?
    Pravilno je multimedijalna. Uopšteno prefiks “multi” piše se spojeno sa rečima kojima prethodi.
  • Zapadnoevropski ili zapadno evropski?
    Pravilno je zapadnoevropski.
  • Za ničiju ljubav ili ni za čiju ljubav?
    Pravilno je ni za čiju ljubav.
  • Upravo ili u pravo?
    Prilog u značenju “baš sada” piše se spojeno, u pravo. U ostalim slučajevima je odvojeno. (Pogodio je u pravo mesto)
  • Unekoliko ili u nekoliko?
    Prilog koji znači “pomalo, donekle” piše se spojeno, unekoliko. U ostalim slučajevima ide odvojeno: “Svratio sam u nekoliko prodavnica.”
  • Umesto ili u mesto?
    Kao predlog koji označava zamenu nečega nekim drugim piše se spojeno, a u ostalim slučajevima odvojeno. “Umesto u mesto ciljao je u mačku”
  • Tu sam ili tusam?
    Pravilno je tu sam.
  • Stoga ili s toga?
    Pravilno je stoga.
  • S čim ili sčim?
    Pravilno je odvojeno, s čim (ili sa čim).
  • Aeroklub ili aero-klub?
    Pravilno je aero-klub.
  • Agrobiologija ili agro-biologija?
    Pravilno je agrobiologija.
  • Akonto ili a konto?
    Pravilno je akonto.
  • Akobogda ili ako bog da?
    Kao prilog koji znači kuda, kamo, piše se spojeno, a kao izraz nadanja piše se odvojeno.
  • Cakum pakum ili cakum-pakum?
    Pravilno je cakum-pakum.
  • Celobrojan ili celo brojan?
    Pravilno je celobrojan.
  • Cap carap ili cap-carap?
    Pravilno je cap-carap.
  • Cikloturizam ili ciklo turizam?
    Pravilno je cikloturizam.
  • Citostatik ili cito statik?
    Pravilno je citostatik.
  • Budi bog s nama ili budiboksnama.
    Kao prilog koji označava nešto veoma čudno piše se spojeno, u svim ostalim slučajevima odvojeno. “Ona radi nešto sve budiboksnama”
  • Brzopotezna ili brzo potezna?
    Pravilno je brzopotezna.
  • Bubamara ili buba mara?
    Pravilno je bubamara.
  • Brodolom ili brodo lom?
    Pravilno je brodolom.
  • Čarter-let ili čarter let?
    Pravilno je čarter-let.
  • Čekajući ili čekaju ći?
    Pravilno je čekajući. “Ći” je sastavni deo glagolskog priloga sadašnjeg i uvek se piše spojeno.
  • Zlosrećan ili zlo-srećan?
    Pravilno je zlosrećan.
  • Zauzvrat ili za uzvrat?
    Pravilno je zauzvrat.
  • Zauvek ili za uvek?
    Kao prilog koji znači “večito” pravilno je zauvek.
  • Zašto ili za što?
    Kao upitni prilog, piše se spojeno zašto. U ostalim slučajevima odvojeno: “Nemam se za što uhvatiti.”
  • Zasad ili za sad?
    Kao prilog koji znači “privremeno” piše se spojeno, zasad(a). “Zasad je miran.” U ostalim slučajevima odvojeno: “Evo ovo ti je za sad, a ovo za kasnije.”
  • Vuk Stefanović Karadžić ili Vuk Stefanović-Karadžić?
    Pravilno je Vuk Stefanović Karadžić. U slučaju dva prezimena koja su oba promenljiva piše se bez crtice. Međutim ako je PRVO prezime nepromenjivo, onda se koristi crtica. (Mihailo Polit-Desančić).
  • Vojnoobaveštajni ili vojno obaveštajni?
    Pravilno je vojnoobaveštajni.
  • Višečasovni ili više časovni?
    Pravilno je višečasovni.
  • Videćemo ili vide ćemo?
    Pravilno je videćemo.
  • Videoklip ili video-klip?
    Pravilno je video-klip.
  • Zapravo ili za pravo?
    Kao rečca koja znači “u stvari, upravo, naime, baš” piše se zapravo. U ostalim slučajevima odvojeno: “Zapravo, dao mi je za pravo.”
  • Zaredom ili za redom?
    Kao prilog koji znači jedan za drugim piše se zaredo. U ostalim slučajevima odvojeno. “Triput zaredom sam se sapleo na ovaj stepenik”, ali zato “Rešavam jednačinu red za redom”.
  • Zanavek ili za navek?
    Pravilno je zanavek.
  • Zaime boga ili za ime boga?
    Pravilno je za ime boga.
  • Za ništa ili ni za šta ili nizašta?
    Pravilno je ni za šta.
  • Začas ili za čas?
    Kao prilog piše se spojeno: “Doći ću začas.” U ostalim slučajevima piše se odvojeno: “Doći ću za čas.” (znači doći ću na vreme za čas.)
  • Začudo ili za čudo?
    Kao prilog piše se spojeno: “Začudo uspeo sam da nađem mesto u autobusu.” U ostalim slučajevima odvojeno: “Platio sam za čudo.”
  • Alterego ili alter ego?
    Pravilno je alter ego.
  • Aminokiseline ili amino-kiseline?
    Pravilno je amino-kiseline.
  • Banja Luka ili Banjaluka?
    Koriste se oba.
  • Bar kod ili bar-kod?
    Pravilno je bar-kod.
  • Belo svetski ili belosvetski?
    Pravilno je belosvetski.
  • Beliji ili belji?
    Pravilno je belji.
  • Antropogeografija ili antropo geografija?
    Pravilno je antropogeografija.
  • Apolitičan ili a političan?
    Pravilno je apolitičan.
  • Arapsko-turski ili arapskoturski?
    Koriste se oba.
  • Arhiepiskop ili arhi episkop?
    Pravilno je arhiepiskop.
  • Astrofizika ili astro fizika?
    Pravilno je astrofizika.
  • Austro-ugarska ili Austrougarska?
    Oba su prihvatljiva.
  • Auto-put ili autoput?
    Pravilno je auto-put.
  • Autogol ili auto gol?
    Pravilno je autogol.
  • Antitalenat ili anti-talenat?
    Pravilno je antitalenat.
  • Audio-vizuelan ili audiovizuelan?
    Pravilno je audio-vizuelan.
  • Avio modelar ili avio-modelar?
    Pravilno je avio-modelar.
  • Beo zoovrt ili Beo zoo-vrt?
    Pravilno je Beo zoo-vrt, a takođe je prihvatljivo Beogradski zoološki vrt, Vrt dobre nade ili Zoološki vrt grada Beograda.
  • Bezvremeno ili bez vremeno?
    Pravilno je bezvremeno.
  • Bez uslovno ili bezuslovno?
    Pravilno je sastavljeno, bezuslovno.
  • Bespredmetan, bez predmetan ili bezpredmetan?
    Pravilno je spojeno i sa jednačenjem po zvučnosti, bespredmetan.
  • Bez veze ili bezveze.
    Kao pridev „bezvezan/bezvezna/bezvezno“ piše se spojeno a kao spoj predloga i imenice piše se odvojeno. „Baš je bezvezno što sam ostao bez veze.“
  • Bi ću ili biću?
    Pravilno je biću.
  • Bio ritam ili bioritam?
    Pravilno je bioritam.
  • Bledo plava ili bledoplava?
    Pravilno je spojeno, bledoplava.
  • Boga ti ili bogati?
    Kao uzvik piše se odvojeno – boga ti, boga mu, boga joj. Kao izraz pojačavanja u prvom licu jednine (bogami) piše se spojeno. Kao pridev u množini koji znači imućni, piše se spojeno. Primeri: „Ajde, boga ti, dodaj mi tu čašu“, „Bogami, postaje sve hladnije“, „Oni su jako bogati“.
  • Blok-nastava ili blok nastava?
    Pravilno je blok-nastava.
  • Crno-žut ili crnožut?
    Pravilno je crno-žut. Spoj dveju različitih boja piše se sa crticom (Crveno-plava, belo-siva, zeleno-crna…), ali nazivi za nijanse boja pišu se spojeno (bledosiva, tamnocrvena, plavoljubičasta, jarkožuta…)
  • Dalekosežan ili daleko sežan.
    Pravilno je dalekosežan.
  • De fakto ili defakto?
    Pravilno je defakto.
  • Austro-Ugarska ili Austrougarska?
    Odgovor: Austrougarska
  • Hidroavion ili hidro avion?
    Pravilno je hidroavion.
  • Hipo koristik ili hipokoristik?
    Pravilno je hipokoristik.
  • Hiper produkcija ili hiperprodukcija?
    Pravilno je hiperprodukcija.
  • Ijedan ili i jedan?
    Koriste se oba. Ijedan u značenju ikoji ili ikakav, a i jedan u pojačanom značenju (I jedan i drugi).
  • Ionako ili i onako?
    Kao prilog piše se spojeno, ionako (Ionako sam izgubio ključeve), a u ostalim slučajevima odvojeno (Dobro je i ovako i onako).
  • I sl. ili isl.
    Pravilno je i sl.
  • Iako ili i ako?
    Kao dopusni veznik piše se spojeno – iako. (Nisam ga našao iako sam svuda tražio) U ostalim slučajevima odvojeno. (Naći ću ga i ako moram da prevrnem čitavu kuću)
  • Ići ćemo ili ićićemo?
    Pravilno je ići ćemo.
  • I dalje ili idalje?
    Pravilno je i dalje.
  • I kakav ili ikakav?
    Pravilno je ikakav.
  • I malo ili imalo?
    Kao prilog piše se spojeno (Imate li imalo šećera?), a u ostalim slučajevima odvojeno.
  • I-mejl ili imejl?
    Pravilno je imejl.
  • Inopartner ili ino partner?
    Pravilno je inopartner.
  • Đene đene ili đene-đene?
    Pravilno je đene-đene.
  • Fer plej ili fer-plej?
    Pravilno je fer-plej.
  • Gđa ili g-đa?
    Pravilno je gđa.
  • Gdekoji ili gde koji?
    Pravilno je gdekoji.
  • Gde si ili gdesi?
    Pravilno je gde si.
  • General-major ili generalmajor?
    Pravilno je general-major, kao i general-potpukovnik, general-pukovnik i slično.
  • Geo-strateški ili geostrateški?
    Pravilno je geostrateški.
  • Godinu ipo ili godinu i po?
    Pravilno je godinu i po.
  • Gluvo-nemi ili gluvonemi?
    Pravilno je gluvonemi.
  • Istočnoevropski ili istočno-evropski?
    Pravilno je istočnoevropski.
  • Isto vremeno ili istovremeno?
    Pravilno je spojeno, istovremeno.
  • I suviše ili isuviše?
    Kao prilog koji znači „previše“ piše se spojeno, isuviše. Kada se posebno naglašava piše se odvojeno.
  • Izbaciću ili ja ću izbaciti.
    Koriste se oba.
  • Jasam ili ja sam?
    Pravilno je ja sam.
  • Javimi ili javi mi?
    Pravilno je javi mi.
  • Je l’ ili jel?
    Kao upitna rečca nastala od je li, piše se je l’. Kao deo uzvika (Recimo „ma jel tako!“) piše se jel.
  • Jedno cifren ili jednocifren?
    Pravilno je jednocifren.
  • Kad god ili kadgod?
    Koriste se oba.
  • Kalijum-bromid ili kalijum bromid?
    Nazivi hemijskih jedinjenja pišu se sa crticom, kalijum-bromid.
  • Kara kondžula ili karakondžula.
    Pravilno je karakondžula.
  • Katkad ili kad-kad.
    Koriste se oba.
image_pdfKreiraj PDF dokument

One thought on “Pravopis srpskog jezika: spojeno ili odvojeno?

  • Voleo bih objasnite sniženje cena UPOLA ILI U POLA CENE
    Takođe u novije vreme NIJEDAN se skoro redovno piše spojeno.
    Da li bi NI JEDAN bilo pravilnije?

    Reply

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

error: SADRŽAJ JE ZAŠTIĆEN AUTORSKIM PRAVIMA