Vernici obeležavaju jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan
Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan. Narod Vidovdan dovodi u vezu s jedne strane sa knezom Lazarom i Kosovskim bojem, a s druge, u arhaičnijoj varijanti, sa svetim Vidom.
Vidovdan, kao državni praznik, obeležava se radno, a u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru na Gazimestanu i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima.
Veliki deo običaja je vezan za samo ime starog slovenskog božanstva i čulo vida. Kada se ustane prilikom umivanja treba izgovoriti ove reči: „Oj, Vidove, Vidovdan, što ja očima video, to ja rukama stvorio“, kao što su radili naši stari da bi imali sreće u radu. Takođe se veruje da je sve što vidite na današnji dan veoma važno i da ćete upravo u stvarima koje vam upadnu u oči imati uspeha.
Ima sredina, u severozapadnoj Srbiji i Vojvodini, gde se iznosi sve tkanje što žene i devojke rade kako bi se videlo koliko su vredne i pokazalo da je određeno domaćinstvo imućno. U Šumadiji se veruje da bi trebalo izneti stvari iz kuće da se provetre i napune dobrom energijom, ako vremenski uslovi to dozvoljavaju. Navodno treba izneti i novac, provetriti ga i izbrojiti, kako bi i ostatak godine bio unosan.